Agencija  za zaštitu životne sredine je 23.01. 2010. godine objavila tekst u kojem je pozvala građane da prijave slučajeve nehumanog postupanja prema divljim životinjama. To se odnosi na nelegalno držanje divljih životinja u zarobljeništvu, nelegalnu prekograničnu trgovinu , njihovo mučenje i ubijanje, kao i pojavu „mini zoloških vrtova“.

Pored nehumanog postupanja prema divljim životinjama, svjedoci smo sve češćeg  takvog ophođenja i prema domaćim. I pored apela Agencije, značajnog pomaka nije bilo. Nije ni blizu stajanje  na kraj onima koji  ugrožavaju, muče i  truju životinje, niti je nivo ljudske brige za  životinje makar malo porastao. 
Neobaziranje na Zakon o zaštiti dobrobiti životinja kao proizvod donosi trovanje, mučenje, nesavjesno držanje i ubijanje životinja. Kada je riječ o domaćim životinjama, mnogi pribjegavaju „postupku trovanja“  ne samo kada je riječ o lutalicama, već i kada su u pitanju kućni ljubimci.  Ovakvi slučajevi  se čak i ne prijavljuju policiji već se „zataškavaju“ ne razmišljajući koliko skrivanje identiteta počinioca negativno djeluje i na društvo i na same životinje. A uginule životinje i dalje imaju mjesto pored kontejnera....Uzimanje mladunčadi ugroženih i zaštićenih divljih vrsta , uglavnom  tokom lova, i dalje njihovo držanje u tzv. zološkim vrtovima, predstavlja ozbiljno ugrožavanje tih vrsta. S toga ističemo da će u narednom periodu biti novčano kažnjavana pravna i fizička lica koja krše odredbe Zakona o zaštiti dobrobiti životinja i Zakona o zaštiti prirode koje se odnose na pravilno držanje i postupanje prema životinjama.  Članovi 51, 52 i 53 Zakona o dobrobiti životinja predviđaju kaznene odredbe za pravno  lice kada je riječ o mučenju, držanju i uzgoju,  usmrćivanju i klanju, obavljanju zahvata na životinjama, prevozu i vršenju  eksperimenata, pravilima postupanja sa životinjama,  kao i drugim pitanjima od značaja za zaštitu dobrobiti životinja.  Pravna lica koja budu kršila odredbe ovog  Zakona biće kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od dvadesetostrukog do  dvjestostrukog  iznosa najniže cijene rada u Republici, a ako  fizičko lice prema životinji ne postupa sa pažnjom dobrog domaćina, biće kažnjeno novčanom kaznom od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa najniže cijene rada u Republici. Čl. 119 Zakona o zaštiti prirode predviđa novčane kazne od stostrukog do tristastrukog  iznosa najniže cijene rada u Republici, kojom će se kazniti pravno lice i preduzetnik  ukoliko prekrši ovim Zakonom propisane dozvoljene mjere ophođenja prema životinjama.

Svetlana Mišković